
Kako saopštava JP “Putevi Srbije”, radovi na državnom putu Pirot-Babušnica su završeni i put je otvoren za saobraćaj.
To praktično znači da je okončano asfaltiranje na deonici Sadikov bunar-Donji Striževac, koja je do sada bila u oćajnom stanju.
Kako saopštava JP “Putevi Srbije”, radovi na državnom putu Pirot-Babušnica su završeni i put je otvoren za saobraćaj.
To praktično znači da je okončano asfaltiranje na deonici Sadikov bunar-Donji Striževac, koja je do sada bila u oćajnom stanju.
Porodica i belopalanačka policija intenzivno tragaju za Jagodom Mladenović(65) iz Bele Palanke.
Ova žena je nestala 9.avgusta, a poslednji put je viđena 10.ili 11.avgusta na glavnoj autobuskoj stanici u Beogradu. Ukoliko je neko od tada video moli se da obavesti najbližu policijsku stanicu ili belopalanačku policiju. Jagoda inače koristi pomagalo-štaku.
Viši sud u Pirotu izrekao je prvostepenu presudu od po godinu dana kućnog zatvora bratu i sestri G. i G. P., zbog krivičnog dela krijumčarenje ljudi i nedozvoljen prelazak državne granice.
Oni su odgovarali zbog krijumčarenja 14 Avganistanaca i Sirijaca od Dimitrovgrada za Beograd , a uhvaćeni su nedaleko od sela Željuša, ma magistrali kod Dimitrovgrada.
Мироточива икона Светог цара Николаја II Романова данас је стигла у Пирот, најпре у Храм Рождества Христовог, односно у Пазарску цркву, након чега ће пешке бити отпремљена за Суково, Поганово, Височку Ржану затим Ниш, Лесковац, Прокупље и Косово. Икона је из манастира Светог Духа у Тимашеву(Краснодарска област) у Русији, а намењена је да буде ношена литијама у крсном ходу по Русији и другим православним земљама.
Са благословом Његовог Преосвештенства Епископа нишког Г. Г. Арсенија, икона долази у Пирот 2.октобра.
Ове године икона је у литији кренула из Београда 14. септембра, пролази кроз многа места у источној и јужној Србији, борави у великом броју храмова и манастира наше цркве, а крајње одредиште крсног хода је манастир Грачаница.
Икона је из манастира Светог Духа у Тимашеву(Краснодарска област) у Русији, а намењена је да буде ношена литијама у крсном ходу по Русији и другим православним земљама.
Икона руског цара – мученика замироточила је последњи пут прошле године на празник Покрова Пресвете Богородицеу истоименом манастиру код Лешја у Епархији Крушевачкој, а 2014. мироточила је у Чачку и Лазареву код Зрењанина, о чему поред сведочанства верника постоје и видео записи.
План крсног входамироточиве иконе Светог цара Николаја II Романова у Епархији нишкој:
24. септембар – манастир Свети Стефан Липовац
25. септембар – манастир Светог Архангела Михајла Пирковац
26. септембар – Ниш, долазак у Саборну цркву 16:30 – бденије, акатист
27. септембар – Ниш литургија Саборна црква, полазак око 17:00 сати до цркве Св. Цара Константина долази око 17:30.
28. септембар – полазак из цркве Св. Цара Константина око 15 сати, долази у манастир Пресвете Богородице у Сићеву.
29. септембар – (Сићево, Островица) долазак у Црвену Реку
30. септембар – Литургија у Црвеној Реци, одлазак за Вету
1. октобар – полазак из Вете одлазак у манастир Дивљане
2. октобар – полазак из Дивљане одлазак у саборни храм у Пироту
3. октобар – из Пирота до Сукова
4. октобар – из Сукова у Поганово
5. октобар – полазак из Поганова долазак у ВисочкуРжану
6. октобар – из ВисочкеРжане долазак у Ниш у цркву Св. Николе
7. октобар – Литургија у цркви Св. Николе, одлази у цркву Успење Пресвете Богородице у Д. Врежини
8. октобар – Полази из Д. Врежине, икона долази у цркву Св. Три Јерарха у Брзом Броду, потом у цркву Св. Козме и Дамјана у насељу Никола Тесла, затим икона пролази кроз Гаџин Хан и долази у цркву Св. Петке у МаринојКутини
9. октобар – полазак из цркве Св. Петке, пролази кроз Гркињу, Барбеш долазак у Саборни Храм у Лесковцу
10. октобар – полазак из Лесковца и долазак у цркву у Житорађу, затим икона креће за Прокупље до цркве Св. Прокопија
11. октобар – полазак из Прокупља долазак у манастирАјдановац
12. октобар – полазак из Ајдановца долазак у Куршумлију
13. октобар – полазак из Куршумлије одлазак на Косово.
Из Житија Светог мученика цара Николаја Романова
Овај благоверни родио се 6/19. маја 1868. године, као син цара Александра III и царице Марије Фјодоровне. Васпитан у духу побожности и уздрживости, он се свагда сећао да на дан његовог рођења Црква слави Светог Многострадалног Јова старозаветног, који је већ столећима узор и символ смиреног подношења патњи и искушења, уздања у Бога и вере непоколебиве.
Цар је владао у тешке дане револуција и побуна. На све стране ратовало се против православне монархије. Па ипак, он је веровао да је излаз из лавиринта савременог безбожја у Светом Православљу. Нарочито је настојао да се у Русију врате канонске форме црквеног живота и уметности. Обнављајући храмове, он је желео да се у њих уносе православне иконе, а не западњачке назовипобожне слике, које су постале „модерне“ од времена Петра Великог. За његове владе, у Русији је подигнуто 10000 храмова, и преко 750 манастира.
Николај II се свагда сећао Христових речи да је миротворство – пут ка Богосиновству. 18. маја 1899, на његово инсистирање, одржана је прва светска мировна конференција у Хагу; на тој конференцији регулисано је много штошта из међународних односа, већ поодавно замућених ратним претњама великих сила.
Русија је ушла у рат 1914. да би заштитила мале православне краљевине, Србију и Црну Гору, које су угрозиле две моћне германске империје Аустро–Угарска и Немачка. Мада је Цар Николај имао изврсне везе са аустријским и немачким двором, а са кајзером Вилхелмом био лични пријатељ, он је сматрао да је његова дужност заштита мале браће, макар по цену највећих личних губитака.
Године 1917, искористивши побуну у Петрограду, група издајника – политичара и генерала – убедила је Цара Николаја II да читава Русија тражи од њега абдикацију. Да би се избегао грађански рат, Цар се одрекао престола – прво у корист сина Алексеја, а затим у корист брата Михаила.
Цар је ухапшен с читавом породицом, и привремено смештен у Царско Село.
По директном наређењу Лењина и Свердлова, у ноћи 4. 17. јула стрељана је Царска Породица: Николај II Романов, његова супруга Александра, царевић Алексеј, царевне: Олга, Татјана, Марија и Анастасија, као и слуге које су остале верне помазанику Господњем до смрти: лекар Боткин, собарица Демидова, лакеј Труп и послужникХаритоцов.
Због велике побожности и честитости, као и због хришћански поднете жртве за добро руског народа, Руска Загранична Црква канонизовала је Царске Страстотерпце (Мукотрпце) 1981. године. У самој Русији, они су као месно поштовани свети, канонизовани на територији неких епархија Московске патријаршије, од којих је једна Јекатеринбуршка.
Извор житија: Митрополија црногорско-приморска – Епархија нишка
фотографије: Тањица Перовић
U okviru obeležavanja Dečje nedelje Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača organizovala je niz aktivnosti od kojih je posebno interesantno oslivanje murala u OŠ “Vuk Karadžić” gde će učenici viših razreda ove škole sa profesorima VŠSS za obrazovanje vaspitača Draganom Dragutinović i Bojanom Nikolić naučiti i oslikati svoj prvi mural.
Po rečima profesorki Nikolić i Dragutinović, cilj ove aktivnosti je produkcija likovnog rada – murala u formi zidne slike koja nosi određenu poruku, kao i kreativno oplemenjavanje javnog prostora.
-Deca će se upoznati sa tehnikom izrade murala, izborom i pripremom zidne površine , prenošenjem idejnog i kompozicionog rešenja na zidnu površinu. Takođe naučiće kako da oslikaju zidnu sliku adekvatnim materijaom i kako da zaštite mural. Aktivnosti se izvode u saradnji sa predmetnim nastavnikom mr Vladimirom Dončevim. Učesnici radionice su učenici Mila Đorđević, Katarina Stanković, Nemanja Jovanović, Ksenija Tošić, Jana Popović i Anđelika Videnović-kažu profesorke Nikolić i Dragutinović.
Osim ovog programa, VŠSS za obrazovanje vaspitača juče je organizovala radionicu pod nazivom “Krugovi sreće” u okviru koje su u centru grada na prostoru ispred Galerije Čedomir Krstić deca iscrtavala siluete sopstvenih tela i tela svojih drugova na papiru u boji koristeći igru svetlosti i senke. Na kraju su u završnom delu izvršili isecanje figura sa formata papira i spjili ih u “krug sreće”. Ova jedinstvena umetnička instalacija postavljena je na prostoru gradskog trga.
U petak 28.septembra u Nišu, na Noći istraživača, ekipa Gimnazije Pirot je u konkurenciji specijalizovanih odeljenja za fiziku zauzela treće mesto. Ekipu su činili Vladan Vasić, Mateja Tošić i Predrag Živković, učenici trećeg razreda. Mentor učenika je profesorka Nina Jovanović.
U Galeriji Čedomir Krstić danas je otvorena izložba o oslobođenju Srbije 1918. godine pod nazivom “Naša istorija, naša sećanja”. Izložbu koja obilazi gotovo celu Srbiju na stogodišnjicu proboja Solunskog fronta, organizovao je Francuski institut, a podržala lokalna samouprava, Gimnazija Pirot, Istorijski arhiv, Galerija Čedomir Krstić, kao i Društvo istoričara Pirota. Izložba ima za cilj da podseti na solidarnost srpske i francuske vojske tokom Velikog rata. Nakon Pirota izložba se seli za Prokuplje i Niš, a nakon toga i u Beograd. Izložba je realizovana u saradnji sa dr Stanislavom Sretenovićem, istoričarem i dr. Aleksandrom Mirić, arhitektom konzervatorom.
Pomoćnik gradonačelnika Bojan Ranđelović kazao je da je cilj izložbe da se podsetimo slavne istorije ali i solidarnosti i hrabrosti srpskih i francuskih vojnika koji su oslobađali ove krajeve i čitavu Srbiju.
Žan Batist Kizen iz Francuskog instituta kazao je na otvaranju izložbe da je Grad Pirot dao svoj doprinos da se podsetimo tog segmenta oslobađanja gradova u jesen 1918. godine.
Istoričar dr Stanislav Sretenović kazao je da je za Pirot to francusko-srpsko sećanje vezano za dva francuska generala, generala Plunoa koji je jedan od prvih ušao u Pirot. -Drugi je general Anri, koji je kasnije u novembru mesecu bio jedan od potpisnika takozvanog Beogradskog primirja-kazao je Sretenović.
Dvorište Muzeja Ponišavlja verovatno je jedan od najlepših i najreprezentativnijih prizora u kojem uživaju svi posetioci Muzeja. Dvorište ovih dana dobija polako pravu jesenju notu zahvaljujući jesenjim bojama koje sve više i više dominiraju, a posebno dolaze do izražaja u suton.
Peti po redu SICEF Hakaton biće održan od 9. do 11. novembra 2018. godine na Elektronskom fakultetu u Nišu. U pitanju je dvadesetčetvoročasovno takmičenje u programiranju, u kome učestvuje osam timova od po četiri člana. Takmičari se prijavljuju preko aplikacije koja je objavljena na sajtu Hakatona, mesec dana pre takmičenja. Jedini uslov je da takmičari budu studenti. Potrebno je da prijave zadovolje kriterijume žirija, nakon čega će kandidatima biti javljeno da li su izabrani da se takmiče na petom po redu Hakatonu. Dobrodošli su i takmičari iz inostranstva kojima će smeštaj biti obezbeđen.
Tema Hakaton-a biće poznata neposredno pred sam početak takmičenja, dok su se kao teme prethodnih godina našle aplikacije za pomoć izbeglicama i poboljšanje uslova studiranja. Zadatak svakog tima je da osmisli aplikaciju u lično izabranoj tehnologiji, koja odgovara zadatoj temi i predstavi je stručnom žiriju. Žiri čine profesori Elektronskog fakulteta i predstavnici sponzora, a za prva tri plasirana tima su obezbeđene vredne nagrade. Neki od ovogodišnjih sponzora su kompanije Horisen, IBM, ApexSQL, Producthive.io, itd. Na Hakatonu takmičarima je pored preko potrebnog interneta i dodatnih monitara, obezbeđena hrana tokom celog trajanja takmičenja, kao i Soba za zabavu (Fun Room) kako bi se odmorili i dobili nove ideje.
Glavni organizator Hakatona – SICEF(Studentski Inovacioni centar Elektronskog fakulteta u Nišu) je organizacija koja je formirana da bi doprinela studiranju i usavršavanju studenata tehničkih fakulteta i popularizovala struku inženjera. Sa istim ciljempozivamo sve zainteresovane takmičare da se prijave do 1. novembra i steknu nova prijateljstva, znanja i iskustva!
Za više informacija takmičari mogu posetiti zvanični sajt Hakatona kao i facebook stranicu:
Košarkaši Pirota u subotu, u drugom kolu Druge muške lige Srbije u košarci dočekuju ekipu Plane. Reč je o dobro poznatom, tradicionalno neugodnom protivniku, kazao je predsednik KK Pirota Dušan Dimitrijević.
-Sa Planom imamo negativan skor u Pirotu – nikada ih nismo dobili pa je ovo ujedno i poziv publici da dođu u subotu u što većem broju da dobijemo planu i da od subote krenemo sa serijom pobeda-kazao je Dimitrijević.
Trener košarkaša Marko Spasić kazao je da je ekipa Plana pojačana i da sve ljubitelje košarke u hali Kej očekuje prava derbi atmosfera.
-Iskoristio bih priliku da pozovem publiku da dođe u što većem broju i da podrži našu ekipu. Imamo potpuno novu ekipu kojoj će biti potrebna podrška publike-kazao je standardni prvotimac KK Pirota Miodrag Skansi Stojanović.
Sporazum o saradnji između UO Privredne komore Pirot i Trgovinsko – industrijske komore Burgas potpisan je 04. oktobra 2018. godine u prostorijama Komore u Pirotu, sa ciljem jačanja konkurentnosti privrede, razmene iskustava i promocije razvoja trgovine i ekonomskih odnosa između Burgasa i Pirotskog okruga.
Potpisnici Sporazuma su predsednik Komore Burgas Canko Ivanov, i predsednik Privrednog saveta Grada Pirota Zoran Nikolić, ispred Komore Pirot.
Pored rukovodstva Komore, delegaciju Burgasa činili su predstavnici privrednih subjekata u oblasti bezbednosti, građevinarstva, poljoprivrede i auto industrije, koji su se sastali sa predstavnicima kompanija srodnih delatnosti sa teritorije Pirotskog okruga i razmotrili mogućnosti saradnje.
Predsednik Komore Burgas, Canko Ivanov izrazio je zadovoljstvo zbog spremnosti Komore Pirota da formalizuje saradnju između dve Komore, pokazao interesovanje za specifičnosti poslovanja ugovornih komora u Srbiji i predložio prezentaciju UO Privredne komore Pirot u Burgasu.
Marko Vidojević danas je zvanično promovisan za novog trenera Radničkog. Vidojevića je predstavio predsednik Radničkog Zoran Nikolić koji je kazao da se nada da će Beli u nastavku prvenstva igrati onako kako su igrali u poslednjem meču protiv Budućnosti iz Popovca, koja je “petardom” ispraćena iz Pirota. Vidojeviću je ovo drugi put da radi u Radničkom jer je pre više od deset godina bio pomoćnik treneru Vignjeviću.
-Njemu nije prvi put da je u Pirotu. Želja nam je da igramo onako kako smo igrali u proteklom kolu i protekle nedelje, pre svega u segmentu odnosa prema igri. Nadam se da ćemo takvu igrati imati i u nastavku prvenstva-kazao je predsednik Radničkog Zoran Nikolić.
-Bez obzira na rang takmičenja, Radnički zaslužuje više, radićemo na tome da vratimo ekipu tamo gde i pripada. Ambicije su da svake nedelje idemo na pobedu, imamo bodovni zaustatak, nemamo prostora za kalkulacije jer ćemo se boriti za prvo mesto na tabeli-kazao je trener Vidojević.
Nemanja Milošević, prvotimac Belih kazao je da u subotu ekipu Radničkog očekuje težak meč u Paraćinu.
-Nadamo se da ćemo tamo nastaviti niz koji smo započeli pre nedelju-dve i nadamo se da će sve biti u redu-kazao je Milošević.
ORK Pirot u nedelju 7. oktobra pred domaćom publikom u hali “Kej” igra utakmicu prvog kola Prve rukometne lige protiv ekipe Jastrepca iz Blaca.
Utakmica počinje u 18 sati.
Evropska unija će, kroz razvojni program EU PRO, sa 255.274 evra podržati izradu planova detaljne regulacije u 19 lokalnih samouprava u regionima Šumadije i zapadne Srbije i Južne i istočne Srbije sa ciljem da se unaprede lokalni uslovi za privlačenje investicija.
Na javni poziv koji je bio otvoren od 25. aprila do 11. juna 2018. godine pristiglo je 28 aplikacija, od kojih je 19 odobreno za finansiranje. Projekti predviđaju izradu planova detalje regulacije koji će obuhvatiti područja sa potencijalom za unapređenje ekonomskih aktivnosti, kao što su grinfild i braunfild lokacije, turistička područja i zaštićena prirodna i kulturna dobra.
U devet lokalnih samouprava, Dimitrovgradu, Kraljevu, Kučevu, Merošini, Pirotu, Rači, Raškoj, Topoli i Vlasotincu, projekti izrade planova detaljne regulacije se odnose na poboljšanje uslova i unapređenje javne infrastrukture u industrijskim, proizvodnim i komercijalnim zonama. Šest projekta koji će se realizovati u Blacu, Čajetini, Surdulici, Velikoj Plani, Velikom Gradištu i Zaječaru treba da doprinesu stvaranju uslova za razvoj turističkih područja, dok će projekti u Aranđelovcu, Leskovcu, Majdanpeku i Užicu omogućiti valorizaciju zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara.
Takođe, lokalne samouprave će kroz rad na izradi planova odgovoriti na dodatne zahteve koje je u skladu sa važećim zakonskim okvirom program EU PRO uveo kako bi se unapredio kvalitet i sprovodivost planova, među kojima je i obavezna izrada strateške procene uticaja na životnu sredinu.
Lista odobrenih projekata dostupna je na internet stranici programa ovde.
Aktivnosti EU PRO-a, programa koji doprinosi ravnomernijem društveno-ekonomskom razvoju Srbije, Evropska unija podržava sa ukupno 25 miliona evra. Program ima za cilj da doprinese povećanju konkurentnosti mikro i malih preduzeća, poboljšanju poslovnog okruženja i unapređenju socijalne kohezije u 99 jedinica lokalne samouprave, u dva regiona: Regionu Šumadije i zapadne Srbije i Regionu južne i istočne Srbije. Aktivnosti na terenu sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS).
Kompanije Tigar tyres i Koridori Srbije uručili su danas Domu zdravlja, tačnije Hitnoj službi vrednu donaciju – novo vozilo koje će umnogome uticati na rad Službe hitne pomoći u Pirotu.
Primopredaji vozila prisustvovao je direktor Koridora Srbije Zoran Babić, kao i najviše rukovodstvo kompanije Tigar tyresa – direktor Igor Zemit, Milena Tošić, direktorka Sektora podrške, direktor Sektora ljudskih resursa Zoran Kostić, Dejan Mladenović, kao i predstavnici Grada Pirota – predsednik Gradske skupštine Milan Popović i šef kabineta gradonačelnika Aleksandar Ćirić.
Direktor Doma zdravlja Radovan Ilić zahvalio se rukovodstvima Tigar tyresa i Koridora Srbije i dodao da će novo vozilo mnogo značiti Hitnoj službi s obzirom da je postojeći vozni park sa velikom pređenom kilometražom.
-Želeo bih da se zahvalim darodavcima na vrednoj donaciji. Tigar tyres je do sada u više navrata donirao vozila Hitnoj službi, kao i Grad Pirot. Postojeći vozni park je sa priličnom kilometražom tako da ova donacija zaista mnogo znači Hitnoj službi koja će moći brže da reaguje na pozive za pomoć-kazao je direktor Ilić.
Predstavnici Svetske banke danas su sa direktorom Koridora Srbije Zoranom Babićem obišli izgrađenu deonicu Koridora 10 kod Dimitrovgrada i izrazili zadovoljstvo urađenim poslom, saopštilo je JP Koridori Srbije.
Jedan od najznačanijih projekata Vlade Srbije – izgradnja Koridora Srbije realizuje se uz pomoć kredita Svetske banke pa je upravo to bio i povod za posetu predstavnika ove značajne globalne finansijske institucije Dimitrovgradu i Srbiji.
Delegacija Svetske banke, Koridora Srbije kao i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture obišli su deonicu Koridora 10 od Pirota do Gradine, kao i tunele Progon i Pržojno padina sa tunelskim kontrolnim centrom, složenim centrom iz koga se upravlja brojnim sistemima koji se tiču bezbednosti pomenutih tunela.
Radovi na rekonstrukciji srednjovekovne tvrđave Momčilov grad, koji se finansiraju iz Pretpristupnih fondova EU polako ulaze u završnicu. Radiće se i moderna rasveta pa će ovaj biser Pirota uskoro zasijati u svoj svojoj lepoti. Danas su gradilište posetili i stručnjaci niškog Zavoda za zaštitu spomenika kulture koji nadziru realizaciju celog projekta, s obzirom da je reč o objektu koji je pod zaštitom države i od velikog je znaja za nacionalnu kulturnu baštinu.
Današnji nadzor pokazao je da će planirani rok najverovatnije biti ispoštovan.
-Projekat je u završnoj fazi, u narednih dvadesetak dana očekujemo da to bude u potpunosti realizovano. Rađeni su brojni sanacioni i konzervatorsko-restauratorski radovi na pozicijama zamene stolarije, bravarije, hidroizolacije na područjima Gornjeg i Srednjeg grada. Radovi na elektroinstalaciji su uglavnom završeno. Ostalo je u Srednjem gradu da se završe ali i oni su u završnoj fazi. Ostaje pokrivanje kablovima kamenim pločama i blokovima-kazao je za TV Pirot Nebojša Bosanac iz niškog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Menadžer projekta Nenad Petrović kazao je da je puno napora i posla završeno i željno se očekuje da se radovi privedu kraju.
-Ovaj projekat je finansiran u okviru prvog poziva IPA Iterreg programa prekogranične saradnje Srbija-Bugarska. Vrednost radova na samoj tvrđavi je 367.000 evra. U okviru drugog poziva Interreg programa konkurisali smo novim projektom koji podrazumeva opremanje kula i cilj nam je da kroz uspostavljanje izložbenih postavki kako za turiste, istraživače, tako i za najmlađe, osmislimo sadržaj za sve koji žele da obiđu ovaj reprezentativni objekat-kazao je Petrović.
Nedavno je, uz pomoć članova Radio kluba Pirot, uspešno okončana dramatična akcija potrage za nestalom osobom. Reč je o našem starijem sugrađaninu koji boluje od demencije.
Kako je Pirotskim vestima kazao Bojan Božić iz Radio kluba Pirot, čim su alarmirani, članovi Radio kluba su se uključili u potragu za starijim našim sugrađaninom iz sela Veliki Suvodol, a kako bi pomogli njegovoj porodici u potrazi. U potrazi su učestvovali Bojan Božić, Lazar Milošević, Branislav Ćirić, Petar Aleksić i Nikola Denković, dok su na radio stanicama dežurali mladi radio amateri Aleksa Mitić i Nenad Cvetković, koji su vršili pretragu terena pomoću kamere.
-Odmah smo alarmirali naše članove, a u akciju smo se uključili na više načina, direktno, pretragom terena, ali i uz pomoć kamere koja je instalirana iznad Pirota i uz pomoć koje zahvaljujući ogromnoj rezoluciji i velikom zumu, može da se vrši pretraga terena čak i kada je reč o nestalim osobama. Nas petoro je učestvovalo u potrazi na terenu tako što smo podelili reon pa je svako od nas pretraživo po dva do tri kvadratna kilometra terena od Velikog Suvodola prema Gnjilanu, gde smo sumnjali da nestala osoba može da se nalazi. Situacija je bila dramatična jer je reč o dementnoj osobi koja je celu noć provela van kuće, ali i dobar deo dana, gotovo 24 sata bila na nepoznatoj lokaciji. Tokom pretrage terena sve ljude na koje smo naišli, a uglavnom su to bili zemljoradnici, stočari i slično, upoznavali smo sa potragom i kako i kome da jave ukoliko nađu osobu za kojom smo tragali. Na sreću, jedan stočar u okolini Gnjilana, oko 24 sata po početku potrage, video je osobu i obavestio rođake pa je akcija uspešno završena-kaže Božić.
Pirotski radio-amateri su do sada učestvovali volonterski u velikom broju sličnih akcija, a posebno je dragocena njihova pomoć prilikom prijavljivanja požara u polju zahvaljujući kameri koja je instalirana iznad Pirota i koja pokriva čitavu pirotsku kotlinu.
Počev od utorka, 09.10.2018. pa u narednih 45 dana, biće izvođeni radovi na montaži zidova za zaštitu od buke na deonici 5A Staničenje – tunel Sarlah i to na delu desne kolovozne trake od km69+000 do km71+000 u prvoj fazi i od km71+700 do km72+000 u drugoj fazi.
Saobraćaj će se u ovim zonama odvijati u preticajnoj traci dok će zaustavna i vozna traka biti zatvorene u skladu sa
tehničkim pravilnikom o regulisanju saobraćaja u zoni izvođenja radova.
Radove će izvoditi kompanija „UNIPROMET“ iz Čačka.
OVDE možete videti šemu postavljanja privremene saobraćajne signalizacije.
Zavoj je selo 18 km severno od Pirota u dolini Visočice, u prostranoj kotlini, potopljeno 1963.godine survavanjem stena i zemlje u rečni kanjon. Posle Zavojske katastrofe, podizanjem brane nastalo je veštačko Zavojsko jezero i izgrađena Hidroelektrana Pirot.
Najveći deo stanovništva tada je preseljen između Tijabarskog groblja i Gradašnice (naselje Novi Zavoj koje je postalo deo Pirota). Manji broj se nastanio u prigradskim selima Gnjilan, Berilovac i Izvor, a ostatak je nastavio da živi u pojatama oko jezera. Pre potapanja, selo se sastojalo iz više mahala (Golema strana, Mala strana, Gradinje, Pločje) i udaljenih zaselaka (Barsće livade, Debeli del). U selu je bila Crkva Vaznesenja Gospodnjeg iz 17.veka. Litijska slava je petak uoči Trojičinog dana, a seoska Spasovdan. Zavoj je, prema popisu iz 1948.imao 1693 stanovnika, a 2011.u Novom Zavoju popisano je 1372.
Zavojsko jezero nalazi se na obroncima Stare planine, 17 km severoistočno od Pirota. Nastalo je posle prirodne katastrofe 1963, survavanjem zemljišta u kanjon Visočice, 2 km nizvodno od sela Zavoj. Zemljana brana, nastala odronjavanjem, ojačana je veštačkom branom i tako je na nadmorskoj visini 612 m stvoreno akumulaciono jezero. Po načinu postanka, jedino je takvo jezero u Srbiji. Dugačko je 17 km, široko 300 m, duboko oko 70 m. Hidroakumulacija s centralom instalirane snage 80 MW počela je proizvodnju struje 1990.
Fotografije su deo bogate zbirke Istorijskog arhiva Pirota. Autor fotografija je poznati pirotski fotograf, nekadašnji fotoreporter nedeljnika Sloboda Božidar Manić Žoli.